• 92.3 MHz - 94,7 MHz
  • Bihać
    9 °C
  • Četvrtak, 18.10.2018 - 07:51
Radio Bihać | 24 sata dnevno na frekvencijama 92,3 i 94,7 MHZ

Čuvarkuća – prirodni lijek za mnoge bolesti

Ako vam uzgoj cvijeća na balkonu ne ide od ruke, a želite da se nešto zeleni u vašem domu, posadite čuvarkuću. Mali trud bit će višestruko nagrađen. Čuvarkuća (Sempervivum tectorum) je zeljasta biljka čiji su listovi zeleni sočni i debeli sa bodljikavim završecima boje kestena.

Listovi se beru po potrebi preko cijele godine, a kao lijek se koriste uvijek svježi. Čuvarkuća nije zahtjevna biljka, bilo da je posađena u saksiji ili na krovu kuće, ona raste. Ne voli puno vlage, a voli svjetlost i toplo mjesto.

Latinsko ime, koje u prijevodu znači “uvijek živa”, svjedoči o svojoj neuništivosti u najrazličitijim uvjetima života. Prema drevnom vjerovanju, čuvarkuća štiti kuću i porodicu od požara, bolesti, zlih sila… Zato je i prozvana čuvarkućom.

O omiljenosti u narodu govori veliki broj imena pod kojima je poznata: pazikuća, gromovka, zečiji kupus, uhovnik, vazdaživ, gromovna trava, divlje smilje, rosa u zlu dobra, cmilić, netres…

Porijeklom je iz Maroka

Bere se od marta do oktobra, a ako je u saksiji i tokom čitave godine. Za lijek su najbolji listovi ljeti, za vrijeme cvatnje. Hemijski sastav biljke čine tanin, sluz, smola, kalcijev malat, masno ulje, mravlja i jabučna kiselina. Upotrebljava se sok iscijeđen iz debelog svježeg lista.

Čuvarkuća raste od Maroka do Irana, kroz planine Pirinejskog poluotoka, Alpa, Karpata, Balkana, Turske i Kavkaza. Na našim područjima češće služi kao ukrasna nego ljekovita biljka. Neki se možda nje sjećaju kao biljke kojom su nam u djetinjstvu liječili uhobolju.

U Evropi se uzgaja već od 9. stoljeća. Iz tog vremena potiču odredbe o seljačkim privredama, kojima su Karlo Veliki i njegov sin naredili uzgoj 72 biljke, među kojima je i čuvarkuća.

Prema tadašnjim vjerovanjima, ona je kuću na čijem je krovu rasla štitila od oluje i udara groma, a koristila se i za liječenje.

Čuvarkuća i danas nije potpuno istražena biljka i uglavnom se koristi u narodnoj medicini. Od ljekovitih materija sadrži biljne sluzi, ulja, smole, mravlju i jabučnu kiselinu, a tu su i druge, do sada neistražene ljekovite materije.

 Ljekovito djelovanje

U ljekovite svrhe koriste se svježi listovi, što i nije neki problem jer ih ima cijele godine. Svježe iscijeđen sok ili zdrobljeni listovi stavljaju se kao oblog kod uboda insekata (osa, pčela, komaraca), opekotina, ispucale i oštećene kože, herpes zostera (pojasnog osipa), hemoroida.

Sok uklanja tegobe ako se stavlja na mjesta grčeva na nogama ili na bolna mjesta nastala zbog gihta. Kod oslabljenog sluha izazvanog skorenim voskom ukapa se svježi sok listova u uho jer ga otapa. Kurje oči, bradavice i sunčane pjege također se suzbijaju svježim sokom.

Savremena istraživanja usmjerena su na polisaharide iz soka čuvarkuće, jer im se pripisuje djelovanje na imunitet i pomoć kod liječenja kancerogenih bolesti.

Bjeloruski stručnjaci preporučuju svježi sok s medom kod srčanih mana, a proizvode se i alternativni preparati čuvarkuće koji se koriste kod gnojne upale zubnog mesa i upale grla.

Čaj od svježih listova izvana se primjenjuje za obloge kao i sok, a iznutra se pije kod hemoroida, glista, prejakih menstrualnih tegoba, kamenaca u mjehuru. Osvježava organizam, ima diuretički učinak i djeluje protuupalno.

 Tinktura od čuvarkuće 

Svježe listove usitniti i potopiti u istoj količini 70 postotnog alkohola ili dobre domaće rakije. Triput dnevno uzima se 15 – 20 kapi u pola čaše vode kod čireva ili nakon operacije želuca.

Mast od čuvarkuće

U 300 grama tople, tekuće svinjske masti umiješati pregršt svježih, usitnjenih listova i ostaviti preko noći. Ujutro smjesu ponovo zagrijati, procijediti i naliti u za to pripremljene posude.

Mast pomaže kod ozljeda, modrica, nagnječenja, uboda insekata, fistula i gnojnih rana koje dugo ne zarastaju.

Ljekoviti čaj

Ako ste se odlučili napraviti čaj od čuvarkuće, pripremite 2 male vrećice usitnjenog lista čuvarkuće i 2 dl vrele vode. Usitnjene listove prelijte vrelom vodom te ih pustite da odstoje 2 sata.

Procijedite čaj koji ste pripremili te ga pijte u dozama od pola šolje 3-4 puta dnevno prije svakog jela.

Ovaj čaj će vam pomoći u slučaju proljeva, jake menstruacije, upale uha i krvave dizenterije. Također, čaj je jako dobar za pojačano izlučivanje mokraće iz organizma.

 Lijek za hemoroide

Da iskoristimo priliku i spomenemo još jedan prirodni lijek – za liječenje hemoroida.

Za pripremu ovog lijeka potrebno je 300 grama usitnjenih listova čuvarkuće i 750 grama domaćeg livadskog meda te 1 limun.

Lijek se priprema na sljedeći način: Limun prvo dobro oprati pa ubaciti u vodu u kojoj je otopljena kesica sode bikarbone. Limun u toj vodi treba da stoji sat vremena da bi se kora očistila od pesticida.

Nakon toga isprati limun i tanko narezati, pomiješati sa usitnjenim listovima čuvarkuće i sve dobro samljeti pa procijediti kroz gazu. U dobijeni sok dodati med i dobro promiješati drvenom kutlačom.

Smjesu čuvati u frižideru. Lijek uzimati ujutro na prazan stomak po jednu kašičicu. Kuru provoditi mjesec i po dana.

Sastav

Čuvarkuća sadrži tanin, biljnu sluz, masno ulje, smolu, kalcijev malat, mravlju i jabučnu kiselinu.

Moderna su istraživanja potvrdila da posjeduje vrlo vrijedne kiseline, flavonoide i ugljikohidrate.

U narodnoj medicini koristi se zbog svojih antiupalnih, adstringentnih i diuretičkih svojstava.

Primjenjuje se u obliku soka, obloga, masti, tinkture ili čaja.

Uzgoj

Čuvarkuću je lako uzgojiti iz njenih podanaka. To je vrlo otporna biljka koja se može uzgajati u saksijama ili na otvorenom. Dostupna je u različitim bojama, a naraste do dvadesetak centimetara. Kamo god da je posadite nećete pogriješiti. Imat ćete lijep ukras, a uz to i lijek nadohvat ruke.

Zanimljivo je da čuvarkuća djeluje i nakon zamrzavanja. To je logična posljedica njene visoke tolerancije na hladnoću i sposobnosti preživljavanja u zimskim uvjetima. Trudnice i dojilje trebaju izbjegavati čuvarkuću.

  • avaz.ba / Radio Bihać
  • 16.01.2018 - 10:47
  • 309

TAGOVI

POVEZANE VIJESTI