Lideri političkih stranaka zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine sinoć su u Briselu, u prisustvu predsjednika Evropskog vijeća Charlesa Michela i visokog predstavnika Evropske unije, prihvatili politički sporazum o principima za osiguranje funkcionalne BiH i napretku prema Evropskoj uniji.

Sporazum su prihvatili (po abecednom redu): Petar Đokić (SP), Milorad Dodik (SNSD, član Predsjedništva), Šefik Džaferović (SDA, predsjedavajući Predsjedništva), Edin Forto, (NS), Bakir Izetbegović (SDA), Elmedin Konaković, (NiP), Željko Komšić (DF, član Predsjedništva), Nermin Nikšić (SDP), Nermin Ogrešević, (NES), Elzina Pirić (PDA), Senad Šepić (NB), Nenad Stevandić (US).

Kako je objavljeno na službenoj stranici Evropskog vijeća, učesnici sastanka u Briselu ponovili su svoju opredijeljenost za:

• očuvanje i izgradnju mirne, stabilne, suverene i nezavisne funkcionalne evropske države Bosne i Hercegovine koju čine Bošnjaci, Hrvati i Srbi kao konstitutivni narodi (zajedno sa ostalima), te građani Bosne i Hercegovine, koja se sastoji od dva entiteta i Brčko Distrikta, uspostavljena u skladu sa Ustavom i Opštim okvirnim sporazumom za mir;
• poštivanje principa vladavine prava i sprovođenje slobodnih i demokratskih izbora, kao i razvoj demokratskih institucija na svim nivoima vlasti/vlasti; principe i vrijednosti na kojima se zasniva Evropska unija i demokratska društva i budućnost Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji;

Naglašavaju važnost provedbe reformi koje unapređuju evropske integracije Bosne i Hercegovine, odnosno 14 ključnih prioriteta navedenih u Mišljenju Komisije.

Učesnici potvrđuju Zajedničku izjavu članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine povodom 25. godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma;

Prepoznaju važnost političkog trenutka i odgovornosti prema svim građanima Bosne i Hercegovine, imajući u vidu „Rezoluciju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija ES‑11/1 o agresiji na Ukrajinu“, usvojenu 2. marta 2022. godine[1].

Za postizanje ovih ciljeva, učesnici se slažu da je neophodno ojačati povjerenje, dijalog, izgradnju kompromisa i raditi na miru i međusobnom poštovanju među svim narodima i građanima u Bosni i Hercegovini.

Lideri političkih stranaka i članovi Predsjedništva:

Posvećeni su prosperitetu, demokratskom funkcionisanju i sigurnosti Bosne i Hercegovine, i obavezuju se da će konstruktivno poduzeti neophodne reforme kako bi zaštitili i unaprijedili ove ciljeve.

Naglašavaju važnost produženja mandata EUFOR-a Althea i njegovog kontinuiranog prisustva u Bosni i Hercegovini kako bi se održalo sigurno okruženje.

Posvećeni su punom poštivanju svih konačnih i obavezujućih međunarodnih i domaćih sudskih odluka i konstruktivno radeći zajedno na njihovoj implementaciji, s ciljem osiguranja usklađenosti sa evropskim standardima.

Da će preduzeti sve neophodne korake da Opći izbori 2022. godine budu efikasno organizovani i sprovedeni na uredan način, uz neophodna sredstva. Stranke će izbornu kampanju voditi pošteno, konstruktivno i bez retorike koja izaziva podjele i mržnju.

Konstruktivno će sarađivati ​​nakon izbora kako bi se obezbijedilo brzo formiranje novih zakonodavnih i izvršnih organa vlasti na svim nivoima vlasti u skladu sa zakonom propisanim rokovima.

Odlučno će raditi na ispunjavanju 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Komisije o zahtjevu zemlje za članstvo u EU, kako bi se napredovalo na putu EU i odgovorilo na težnje ljudi.

U tom kontekstu će nastojati da hitno, a najkasnije u roku od 6 mjeseci od formiranja svih nivoa vlasti, usvoje:

• Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine (VSTV) i Zakon o sudovima;
• Zakon o sprječavanju sukoba interesa;
• Zakon o javnim nabavkama;

izborne reforme i one ograničene ustavne reforme potrebne kako bi se osigurala puna usklađenost sa presudama Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, preporukama Venecijanske komisije i preporukama OSCE/ODIHR-a i GRECO-a;mjere za potpuno obnavljanje redovnog političkog dijaloga s EU, uključujući i kroz strukture SSP-a i poduzimanje svih potrebnih koraka kako bi zemlja imala koristi od fondova EU u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA III), uključujući blagovremenu ratifikaciju finansijskog okvira i ugovora o partnerstvu.

Nadalje, s ciljem da Bosna i Hercegovina ostvari kritičnu masu reformi i odlučno napreduje na svom putu prema EU, saglasni su da preduzmu naredne korake:

• osigurati potpuno funkcioniranje institucija na nivou Bosne i Hercegovine i osigurati da se na tom nivou donose odluke u skladu s nadležnostima na nivou Bosne i Hercegovine, te poduzeti konstruktivan dijalog nakon izbora o temeljnim pitanjima koja se tiču ​​funkcioniranja zemlje, uključujući usvajanje strategija na nivou cijele države u oblastima podijeljenih nadležnosti, u skladu sa ključnim prioritetom koji zahtijeva osiguranje pravne sigurnosti u raspodjeli nadležnosti između različitihnivoa vlasti;
• ojačati prevenciju i borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, uključujući osiguravanje da organi za provođenje zakona i pravosuđe mogu djelovati neovisno i imati sva potrebna sredstva za uspostavljanje evidencije proaktivnih istraga, potvrđenih optužnica, krivičnog gonjenja i pravosnažnih presuda, uključujući i one na najvišem nivou;
• poduzeti korake ka poboljšanju ukupnog funkcioniranja javne uprave kroz osiguranje profesionalne i depolitiirane državne službe;

- nastaviti usklađivanje pozicije Bosne i Hercegovine sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, uključujući implementaciju i saradnju u oblastima obuhvaćenim Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, u skladu sa članom 10. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju;

- biti posvećeni poduzimanju konkretnih koraka za promoviranje ambijenta pogodnog pomirenju u cilju prevazilaženja naslijeđa rata, u skladu sa ključnim prioritetima i Zajedničkom izjavom članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, povodom 25. godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma.

-pozdraviti i prihvatiti aktivnu podršku EU i omogućavanje dijaloga, izgradnju povjerenja za ispunjenje gore navedenih aktivnosti.

Dodaje se da predstavnici iz Republike Srpske pozivaju na raspravu i usvajanje odluke u Predsjedništvu BiH o situaciji u Ukrajini.

Iako su bili pozvani, na sastanku u Briselu nisu sudjelovali predsjednici HDZ-a BiH, SBB-a i SDS-a, stranaka koje imaju parlamentarni status na državnom nivou.