Radiotelevizija Bosne i Hercegovine ove godine obilježava veliki jubilej, 80 godina rada i postojanja. O istoriji BHRT-a, održivosti u ratnom periodu, transformaciji nakon rata, te trenutnom stanju u javnom servisu, razgovarali smo sa Senadom Ćumurović, pomoćnicom direktora za razvoj.

„Ja sam u ovu kuću došla negdje krajem 80-ih i mnoge kolege i kolegice kažu da je to bilo zlatno doba i Radiotelevizije Sarajevo, kao i Bosne i Hercegovine, u vrijeme još uvijek olimpijskog zanosa“, istakla je Ćumurović.

"Zatim dolazi i taj ratni period gdje niko od nas naravno nije bio spreman na takvu situaciju. Niti smo učili, niti smo znali kako živjeti, ponašati se i u krajnjem slučaju izvještavati kao novinari u ratu, ali mislim da su kolege i kolegice koji su radili u ovoj kući ostali na principu profesionalizma i da je to isto jedan veliki i značajan period za našu kuću. I onda ima ovaj period negdje od 2000. godina. Vrijeme prelaska u taj koncept Javnog servisa u pravom smislu te riječi, sa stanovišta neovisnosti i načina finansiranja i tako dalje, tako da za mene lično koja sam u tom periodu počela na BH Radio 1 kao prvom segmentu ovog novog Javnog servisa Bosne i Hercegovine, to je isto jedan vrlo značajan period."

Ona je istakla kako svi ti periodi nose i posebne i projekte, velike događaje, neke male ljudske pa i privatne događaje, tako da ju je taj period profesionalno i i ljudski obilježio.

Posebno se osvrnula na ratni period televizije koja ni u najtežim trenucima nije prestala sa radom

"Znači Radiotelevizija Bosne i Hercegovine emitovala je program i u ratu. Radio je tada imao posebnu ulogu, jer su ljudi zbog nedostatka struje puno lakše mogli slušati radio na tranzistorima i slično i ta neka veza emotivna, ljudska je bila zaista specifična u tom periodu, a na neki način i radio i televizija su bili prozor u svijet ljudima koji su bili u ratom zahvaćenim dijelovima."

Ova kuća je uvijek i prije, pa čak i sada, iako okolnosti nisu najpovoljnije, to zna i naša javnost, uvijek je na neki način bila mjesto gdje su mladi ljudi imali prostora da dođu da nešto nauče, istakla je Ćumurović.

"Mi sad imamo i tu formalnu saradnju sa fakultetima političkih nauka u BiH, ali isto tako puno naših kolega i kolegica koji danas rade u drugim medijima počeli su ovdje i mnogi od njih su prve korake učinili ovdje, koji su ih kasnije opredijelili da se nastave baviti novinarstvom i eto mnogi od njih su vrlo uspješni."

Govoreći o opstrukcijama i krizama BHRT-a naglasila je prošlu godinu gdje je zaista bio vrhunac krize, a nijedan dan nije prestalo emitovanje programa, čak nisu pravljene ni neke veće profesionalne greške i treba zahvaliti svim ljudima koji rade u ovoj kući.

"Teško je naravno ponekad i motivirati ljude i potaknuti ih, ali i dalje vjerujem da je nekakav ljudski potencijal ponajbitniji segment ove kuće. Prvo smatram da političari danas često evropske procese i evropski put naznačavaju kao jednu frazu, zato što se očito na tom putu ništa baš konkretno u zadnje vrijeme ne događa, tako da nisam sigurna koliko je to iskreno. Ali, uglavnom, ako Bosna i Hercegovina ikada želi istinski krenuti tim putem, sigurno je transformacija, odnosno stvaranje jednog finansijski samoodrživog javnog servisa neophodno. To je evropska tradicija. I ako želite da on bude profesionalan, i ako želite da bude politički neovisan, on mora biti finansijski samoodrživ. Nema televizije bez ulaganja, kako u tehniku, odnosno tehničke kapacitete, tako i u ljude, prostore,ovo je 21. vijek. Izgled, studija, svih nas i tako dalje. Tako da jednostavno, ako iskreno bude postojala volja za tako nečim, morat će se ići u tom pravcu."