Obilježavanje nesrpskog stanovništva bijelim trakama u Prijedoru nije bio početak zločina, ubistava, mučenja i progona. Sve to još ranije se počelo dešavati, ali su bijele trake bile vrhunac zločinačkih namjera.

Krajem aprila 1992. godine SDS je uz pomoć paravojnih formacija i JNA izveo klasični vojni puč i preuzeo vlast u Prijedoru. Samo nekoliko dana poslije počeli su i prvi masovni zločini, a kraj maja i definitivno je označio početak krvavog prijedorskog ljeta 1992. godine.

Masovnije obilježavanje Dana bijelih traka započelo je 2012. godine prvenstveno zahvaljujući aktivistima koji djeluju u Prijedoru svih ovih godina. Lokalna vlast u Prijedoru nikada nije podržala obilježavanje Dana bijelih traka, a kakav je ukupni odnos vlasti dovoljno govori odbijanje davanja saglasnosti za izgradnju spomen-obilježja ubijenoj djeci Prijedora. Zato Dan bijelih traka nije samo komemoracija žrtvama, nego trajna borba preživjelih, porodica, prijatelja na sjećanje i pravdu te ravnopravnost.

Početak obilježavanja Dana bijelih traka skrenuo je pažnju i u ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine na razmjere zločina počinjenog na tom području. I tu je poseban značaj ovog simbola, jer se Dan bijelih traka obilježava u brojnim drugim gradovima u BiH, ali i u svijetu.

Dan bijelih traka je nešto što je prepoznato kao važan simbol koji treba podsjećati na monstruozna ubistva i stradanje nesrpskog stanovništva u Prijedoru i okolini. Bijele trake su simbol koji je 1992. godine vodio u smrt.

U organizaciji Medžlisa Islamske zajednice Bihać, ispred džamije Fethije u 10:00 sati okupiće se građani koji će šetnjom solidarnosti učestvovati u obilježavanju Dana bijelih traka. Nakon šetnje solidarnosti, na Islamskom pedagoškom fakultetu biće prikazan dokumentarni film 'Tomašica, grobnica fudbalera'.