Razvoj trgovinskog, a posebno maloprodajnog sektora privrede ima direktan i indirektan efekat na ostale ekonomske sektore i njihove udesnike. Modernizacija i rast maloprodajnog sektora, direktno se odražava i na razvoj svih ostalih sektora privrede.

U “Službenim novinama F BiH” broj: 87/24 od 06. 11. 2024. godine, objavljen je Zakon o unutrašnjoj trgovini F BiH. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u ”Službenim novinama F BiH”, tj. od 14. 11. 2024. godine.

Zakon donosi niz novina, koji se odnose na: način formiranja cijena, naplate u gotovini, radnog vremena, obaveznog posjedovanja radne odjeće, definisanja velikog broja različitih veleprodajnih i maloprodajnih objekata, e-trgovine i dr.

Pitanja većine privrednih subjekata u vezi sa novim Zakonom o unutrašnjoj trgovini se odnose na rad nedjeljom. Bitno je istaći da je Zakon po ovom pitanju jasan. Prije svega radi pravilnog tumačenja propisa potrebno je poći od zakonskih definicija, odnosno utvrđenih pojmova iz zakona. Tako zakonodavac pod pojmom „prodajni objekat“ definiše da je to prostor koji čini jedinstvenu, funkcionalnu i tehničko-tehnološku cjelinu, trajnog ili privremenog karaktera, zatvorenog ili otvorenog tipa opremljen na propisani način, koji je namijenjen ili može biti namijenjen za obavljanje prometa; nadalje da je „trgovina“ kupovina i prodaja robe i pružanje trgovinskih usluga na tržištu, odnosno da je „trgovac“ subjekt koji kupuje i prodaje robu i pruža trgovinske usluge na tržištu, itd.

Članom 18. Zakonom o unutrašnjoj trgovini propisano je da radno vrijeme prodajnih objekata određuje trgovac u periodu od ponedjeljka do subote, u ukupnom trajanju do 90 sati sedmično, a koje trgovac samostalno raspoređuje, odnosno da su prodajni objekti zatvoreni nedjeljom i u dane praznika.

Izuzeci od primjene stavova (1) do (3) člana 18. Zakona, su slijedeći subjekti koji mogu raditi:

• cvjećare, pekare, suvenirnice, objekti tradicionalnih i starih obrta,
• prodajne objekte koji se nalaze unutar ili su sastavni dio cjeline: željezničkih i autobusnih stanica i aerodroma, benzinskih pumpi, bolnica, hotela, prostora kulturnih i vjerskih objekata, muzeja i parkova prirode, groblja i specijaliziranih prodavnica vezanih za prodaju na grobljima,
• dragstori kod kojih je zakonodavac utvrdio radno vrijeme od 00.00 do 24.00 sata svaki dan. Ovdje se mora istaći da dragstor predstavlja prodavnicu u kojoj se vrši trgovina na malo prehrambenim i neprehrambenim proizvodima svakodnevne potrošnje i radnim vremenom od 00.00 do 24.00 sata.
• otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima, stolovima i u boksovima na tržnicama na malo, prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima, stolovima i u boksovima izvan tržnica na malo, prigodnu prodaju organizovanu u sklopu sajmova, priredbi i izložbi, prodaju putem elektronskih prodavnica, prodaju putem automata, prodaju u proizvodnim objektima porodičnih poljoprivrednih gazdinstava.

Odredbe o radnom vremenu ne odnose se u vrijeme proglašenja elementarne nepogode i vanrednog stanja i u tom slučaju radno vrijeme prodajnih, magacinskih i kancelarijskih objekata određuje Federalna uprava civilne zaštite.

Izuzetno, na prijedlog gradskog/općinskog vijeća Vlada Federacije Bosne i Hercegovine može donijeti odluku kojom se određuje da prodajni objekti na teritoriji grada/općine mogu biti izuzeti od odredbi st. (1), (2) i (3) člana 18. Zakona. Prethodno navedeni prijedlog dostavlja se Vladi Federacije Bosne i Hercegovine putem Federalnog ministarstva trgovine.