Ministri unutarnjih poslova država članica Europske unije (EU) okupit će se danas u Luxembourgu na sastanku kojim će dominirati pitanje migracija, naročito o vraćanju nezakonitih migranata, tražitelja azila kojima je zahtjev odbijen.

Ministri će tokom radnog ručka razgovarati kako poboljšati sustav vraćanja nelegalnih migranata. Države članice još su 2019. godine postigle saglasnost o prijedlogu direktive o vraćanju nezakonitih migranata, dok Evropski parlament još uvijek nije definirao svoje stajalište o tome. Međutim, većina zemalja članica danas smatra da je taj dogovor od prije pet godina zastario, da bi Komisija trebala povući svoj zakonodavni prijedlog i izići s novim.

Prije nekoliko dana, Austrija i Nizozemska sastavile su “non-paper”, koji je podržalo još 15 zemalja članica šengenskog prostora i kojim se traži od Komisije novi zakonodavni prijedlog za učinkovitije vraćanje nezakonitih migranata. Taj dokument podržale su Hrvatska,  Češka, Danska, Finska, Francuska, Grčka, Italija, Lihtenštajn, Luksemburg, Malta, Norveška, Njemačka, Slovačka, Švedska i Švicarska.

“Postoji konsenzus među državama članicama EU-a i šengenskog prostora o potrebi olakšavanja i ubrzanja povratka kroz novi pravni okvir, temeljen na novom prijedlogu Komisije”, kaže se u non-paperu.

U tom se dokumentu kaže da je ključna “promjena paradigme”, to jest da osobe koje podliježu odluci o vraćanju mogu zakonski odgovarati ako ne surađuju, odnosno izbjegavaju deportaciju.

“Nesuradnja mora imati posljedice i mora biti sankcionirana”, kaže se u non-paperu.

EU traži inovativna rješenja, između ostaloga, postoji ideja da se tražitelji azila čiji je zahtjev odbijen šalju u prihvatne centre izvan EU-a, odakle bi čekali na vraćanje u zemlje podrijetla. Međutim, tu se postavlja problem pronalaska trećih zemalja koje bi ih bile voljne primiti. Riječ je o rješenju koje je Italija postigla s Albanijom. No, pitanje je u ovom slučaju što će se dogoditi ako zemlja podrijetla ne želi prihvatiti osobu kojoj je odbijen zahtjev za azilom i hoće li se ona morati vratiti u Italiju.

Pitanje vraćanja nezakonitih migranata veliki je problem za EU. Prema podacima Eurostata u 2023. godini 484,160 državljana trećih zemalja dobilo je nalog da napuste EU, od čega ih se samo 91,465 (18,9 posto) stvarno vratilo.

Ministri će također razgovarati o stanju i funkcioniranju šengenskog prostora. Unutar prostora u kojem bi se trebalo kretati bez ikakvih kontrola, sve više se ponovno uvode privremene granične kontrole, uz obrazloženje da se želi spriječiti ulazak ilegalnih migranata. Njemačka je nedavno uvela granične kontrole sa svim svojim susjedima, podsjeća Hina.

 Ministri će razgovarati o ulasku Bugarske i Rumunjske u šengenski prostor, ali neće biti odluke o tome budući da Austrija, koja to blokira, još nema vladu formiranu na temelju rezultata nedavnih parlamentarnih izbora i još nije spremna za uklanjanja veta. Od ožujka ove godine Bugarska i Rumunjska djelomično su ušle u šengenski prostor, ukinute su granične kontrole u zračnim i morskim lukama, ali i dalje se provode na kopnenim granicama.

Na dnevnom redu je i sistem ulaska/izlaska (EES), automatizirani IT sistem za registraciju državljana trećih zemalja koji putuju u EU radi kratkotrajnog boravka. Iako je povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson nedavno je najavila da će sistem početi s radom 10. novembra, to će se po svemu sudeći dogoditi nešto kasnije. Naime, Njemačka, Francuska i Nizozemska još nisu spremne za početak provedbe novog sistema, pri čemu ističu da problem nije na njima nego na pružatelju informatičkih usluga, Agenciji za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sistemima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu-LISA). Zasad nema konkretne odluke kada bi sistem trebao postati operativan.

U okviru tog novog sistema službenici graničnog nadzora skenirat će otiske prstiju osoba koje prvi put prelaze granicu ili će fotografirati te osobe. Te će se informacije pohraniti u digitalnom spisu, što će omogućiti da se tačno zna ko ulazi u šengenski prostor sa stranom putovnicom, ko ostaje dulje od dopuštenih 90 dana.

Bit će riječi i o prijedlogu uredbe za suzbijanje seksualnog zlostavljanja djece, ali još uvijek nema kvalificirane većine potrebne za nastavak zakonodavnog procesa. Prema predloženoj uredbi, internetska preduzeća bila bi obavezna obavijestiti nadležna tijela o slučajevima seksualnog zlostavljanja djece na internetu na njihovim platformama. Planira se osnivanje EU-ova centra za potporu tijelima koja djeluju nakon zaprimanja prijava seksualnog zlostavljanja djece.

Ministri će također razmijeniti mišljenja o posljedicama sukoba izvan Europske unije na njezinu unutarnju sigurnost.