Isključenje domaćih televizija iz kablovskih mreža, bez jasnih i transparentnih objašnjenja, ponovo je otvorilo pitanje odnosa politike, kapitala i medijskih sloboda u Bosni i Hercegovini

Isključenje Hayat televizije i kanala Izvorne TV iz ponude velikih telekom i kablovskih operatera otvorilo je pitanje da li se iza formalnog pozivanja na propise krije politički pritisak na medije. Kompanija Telemach od naredne sedmice prestat će s emitiranjem Izvorne TV i kanala iz Hayat grupacije, vijest je koja je odjeknula sinoć, a nakon što je to učinio i BH Telecom.

Dok BH Telemach tvrdi da je riječ o neispunjenim uvjetima iz Pravilnika 79/2016, dio zastupnika u Parlamentu Federacije BiH upozorava da bi posljedice mogle biti mnogo ozbiljnije ukoliko se pokaže da je politika umiješala prste u ovaj slučaj.

Iz Telemacha Faktoru je potvrđeno da su Regulatornu agenciju za komunikacije BiH obavijestili u zakonom propisanom roku od osam dana o prestanku emitiranja kanala Izvorna TV i Hayat, uključujući sve njegove tematske kanale – Hayat 2, Hayatovci, Hayat Music Box i Hayat Folk Box.

- Telemach će nastaviti pratiti situaciju i nada se da će navedeni kanali u budućnosti ponovo biti dio programske ponude - navodi se u odgovoru kompanije, uz obrazloženje da trenutno nisu ispunjeni uvjeti propisani Pravilnikom 79/2016.

Zastupnik u Parlamentu FBiH Admir Čavalić (SBiH) za Faktor upozorava da bi politička pozadina ovakvih odluka bila izuzetno opasna po medijske slobode.

– Pročitao sam da je isto najavio i Telemach. Ne znam koji su razlozi, ali se nadam da nisu politički, već ekonomski. Ako su ekonomski, to je pitanje koje se rješava na sudu – kazao je Čavalić.

Dodaje da je nužno što prije sjesti za sto i pokušati pronaći rješenje kako bi se prepreke prevazišle i isključeni kanali vratili u kablovske mreže.

S druge strane, zastupnik SDA Salko Zildžić smatra da je teško povjerovati da je riječ isključivo o poslovnoj odluci.

– Sve što se dešava upućuje na to da ovdje nije riječ samo o ekonomiji, nego i o politici. Ne vidim problem da se plaća emitovanje domaćih televizija ako se već plaća emitovanje regionalnih. Ovdje je osnovni problem, po mom mišljenju, to što nekome iz vlasti ne odgovara sadržaj koji se emituje – ističe Zildžić za Faktor.

Prema njegovim riječima, postoji osnovana sumnja da je riječ o pokušaju političkog pritiska na medije, dok su drugi operateri, koristeći situaciju s BH Telecomom, odlučili da iskoriste priliku i izbjegnu plaćanje naknade za emitovanje.

Isključenje domaćih televizija iz kablovskih mreža, bez jasnih i transparentnih objašnjenja, ponovo je otvorilo pitanje odnosa politike, kapitala i medijskih sloboda u Bosni i Hercegovini – pitanja na koja javnost još uvijek čeka konkretne odgovore.