Želim poslati poruku da Hrvatska poštuje Dejtonski sporazum, kao i poruku o cjelovitosti i ravnopravnosti tri naroda u Bosni i Hercegovini, kazao je danas premijer Hrvatske Andrej Plenković nakon sastanka delegacija Vijeća ministara BiH i Vlade Hrvatske u Sarajevu.

Na pres-konferenciji nakon sastanka predsjedavajući Vijeća ministara Zoran Tegeltija i premijer Hrvatske Andrej Plenković ponovili su stavove da dvije zemlje imaju dobre bilateralne odnose u političkom i ekonomskom smislu, a najavljeno je i da će Hrvatska nastaviti podržavati integracijske procese BiH.

"Jedinstven je stav većine političkih aktera u Hrvatskoj, a to je da moramo unaprijediti položaj Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH", istakao je Plenković.

Hrvatski premijer je, između ostalog, naglasio važnost ekonomske suradnje i razvoj trgovinske razmjene dvije susjedne zemlje.

"Hrvatska je jedna od tri najznačajnija vanjskotrgovinska partnera, a pad razmjene u 2020. godini već je nadoknađen u prvih 10 mjeseci ove godine i ona bi trebala biti na nivou većem od dvije milijarde eura. Hrvatska je maksimalno spremna povećati privrednu saradnju, prometnu povezanost i energetsku saradnju sa BiH. Također smo iskazali podršku koridoru 5C i spremnost da se riješi pitanje mosta kod Brčkog", naveo je Plenković.

Dodao je da je tokom sastanka razgovarano i o pitanju nezakonitih migracija.

"Moramo surađivati po pitanju sprečavanja nezakonitih migracija. Važna je suradnja naših policija i nadležnih službi kako bismo spriječili nezakonite migracije", kazao je Plenković.

Govoreći o aktuelnoj političkoj situaciji u našoj zemlji, Plenković je poručio da Hrvatska ne želi vidjeti nikakve secesionističke tendencije u Bosni i Hercegovini.

"Pratimo sa velikom pozornošću zbivanja u BiH. Zato sam i rekao da je ključna poruka o cjelovitosti BiH i funkcionalnost institucija BiH. Ne podržavamo nikakve jednostrane odluke. Hrvatska ne želi da vidi bilo kakve separatističke i secesionističke tendencije u BiH, želimo da država dobro funkcionira. Isto tako želimo da se poštuje Dejtonski okvir Ustava koji je nastao u jako teškim uvjetima", naglasio je Plenković nakon sastanka u Sarajevu.

Tegeltija: Pronaći drugu lokaciju za izgradnju odlagališta nuklearnog otpada

Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Zoran Tegeltija pozvao je Vladu Hrvatske da pokuša da iznađe drugu lokaciju za izgradnju odlagališta nuklearnog otpada umjesto Trgovske gore, jer je suviše napetosti i nervoze među građanima.

"Mislim da je mnogo bolje da to riješimo tražeći novu lokaciju nego da napravimo međusobno nepovjerenje", rekao je Tegeltija na konferenciji za novinare nakon sastanka sa predsjednikom Vlade Hrvatske Andrejom Plenkovićem, odnosno delegacija Vijeća ministara BiH i Vlade Hrvatske održanog danas u Sarajevu.

Tegeltija je rekao da je sa premijerom Plenkovićem razgovarao o bilateralnim odnosima i otvorenim pitanjima između BiH i Hrvatske.

"Zajednički smo konsultovali da BiH i Hrvatska imaju dobre političke i ekonomske odnose, iako je bilo pokušaja političkih izjava da naruše te odnose. Razgovarali smo o i rezultatima borbe protiv pandemije, mostu na Svilaju, mostu u Gradišci. Postoji saglasnost da se gradi novi granični prelaz koji će povezati Hrvatsku i BiH u području Brčko Distrikta", kazao je Tegeltija nakon sastanka sa Plenkovićem.

Razgovarano je i o ilegalnim migracijama te je rečeno da će se raditi na osiguranju bolje saradnje između sigurnosnih agencija posebno između policija dvije zemlje, a ponovljeno je i da Hrvatska neće stavljati žicu na granicu s BiH.

Tegeltija i Plenković su najavili da Hrvatska čini sve kako bi se s južne strane osiguralo alternativno snabdijevanjem gasom budući da je taj gasovod na 60 kilometara od BiH. U BiH je u toku priprema dokumentacije za projektiranje tog toka.

"BiH je zainteresovana da ima i južnu i istočnu gasnu konekciju. Hrvatska ju je približila na 60 kilometara do granice s BiH i na ovaj način BiH će dobiti alternativne izvore snabdijevanja gasom", dodao je Tegeltija.

Zajednička sjednica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Hrvatske trebala bi biti organizirana u prvom kvartalu naredne godine, kao i zajednički privredni forum hrvatskih i bh. privrednika kako bi se definirali pravci daljnje saradnje.