Izborni rezultati još su preliminarni, ali pravila za imenovanje nove Vlade Federacije već su poznata. Ustav predviđa rokove, dodatne pokušaje dogovora i, ako svi propadnu, prijevremene izbore. Mogu li ta pravila spriječiti novo odugovlačenje?

Rok za imenovanje vlasti na federalnom nivou ne počinje objavom rezultata. Prije imenovanja slijede potvrđivanje rezultata, konstituisanje kantonalnih skupština i izbor delegata u Dom naroda. Tek izborom predsjednika i dva potpredsjednika Federacije počinje odbrojavanje.

DANIJAL HADŽOVIĆ, novinar Dnevnog avaza

"Zato što predsjednik i potredsjednik su ti koji imenuju Vladu. Oni daju mandat, pa je logično da od tog trenutka ustvari nastupa proces za imenovanje nove Vlade."

Nakon izbora rukovodstva Federacije, Ustav predviđa dva uzastopna roka za imenovanje Vlade.

Predsjednik, uz saglasnost oba potpredsjednika, ima trideset dana da imenuje Vladu. Potvrđuje je Zastupnički dom. Ako imenovanje ne uspije, slijedi još trideset dana za ponavljanje postupka.

Ako saglasnost izostane i u dodatnom roku, odluka prelazi u poseban parlamentarni postupak.

Ni nakon šezdeset dana ne slijede automatski novi izbori. Prijedlog predsjednika i jednog potpredsjednika ide pred oba doma Parlamenta. Potrebna je većina u oba doma, ali ga najmanje tri petine delegata jednog kluba konstitutivnih naroda mogu zaustaviti.

Zato će, uz podršku u Predstavničkom domu, u ovoj fazi biti važni i odnosi unutar klubova Doma naroda.

DANIJAL HADŽOVIĆ, novinar Dnevnog avaza

"Dom naroda tu preuzima dominantnu ulogu, da onaj ko nema većinu u nacionalnim klubovima teško i da može ući u vlast. Čak je to pravilo nametnuto famozno "tri petine" da biste imali većinu u nekom klubu u Domu naroda, tako da mislim da je u tom smislu to jako loš potez koji upravo strankama poput HDZ-a i SDP-a daje značajno veću moć u odnosu na njihov izborni rezultat."

Pravila određuju postupak, a nove izmjene nužno ne znače pritisak vlastima da ubrzaju postupak. Dogovor, smatraju poznavaoci prlika, zavisi od odnosa među stranačkim rukovodstvima.

ELMA KARIŠIK, analitičarka

"Ne mislim da je to dodatni pritisak za one stranke koje vode glavnu riječ u BiH. Njih ne obavezuje nikakav zakon, čak ni Ustav. Sada se prebacuje loptica, možda ste i vidjeli kroz medijska saopštenja, da Dragan Čović kaže da se trebaju dogovoriti Izetbegović i Nikšić o tome ko će zapravo da bude u vlasti, odnosno da se dogovore ,jer bi najrealnije bilo da vlast u FBiH čine HDZ, SDP i SDA."

Ako dogovor ipak izostane, i ako ni poseban parlamentarni postupak ne dovede do izbora Vlade, slijedi još jedan pokušaj dogovora.

Predsjednik i oba potpredsjednika ponovo trebaju dati saglasnost. Ako Vlada ni tada ne bude imenovana ili potvrđena u Zastupničkom domu, slijede prijevremeni izbori za Zastupnički dom Federacije i deset kantonalnih skupština. CIK određuje datum, a izbori se održavaju u roku od devedeset dana od raspuštanja

MARKO LUCOVIĆ, politolog

"Do toga ne bi trebalo doći jer upravo sintagma "prijevremenih izbora" služi tome da političke stranke shvate svoju odgovornost i da formiraju vlast što je brže moguće."

Stranke će vjerovatno pokušati izbjeći novo odmjeravanje izborne snage. Pred birače bi tada izašle i s teretom neuspjelog dogovora o vlasti. Zato će se odgovornost mjeriti spremnošću da naprave kompromis i izaberu Vladu. Građani su svoj dio posla obavili. Sada se čeka da političke stranke obave svoj.