Bosanskohercegovački kongres o transportnoj infrastrukturi i transportu „Ceste“, koji se održava 21. i 22. septembra u Sarajevu, okupio je stručnjake iz Bosne i Hercegovine, regije i Evrope. Cilj kongresa je razmjena iskustava i informacija, uz fokus na sigurnost, finansiranje, klimatske promjene, otpornost infrastrukture i mobilnost. Članica naučno-stručnog odbora Kongresa Fata Terzić kazala je za BHT1 da je u odnosu na ranije skupove primjetan pomak u temama kojima se stručna zajednica bavi.

Fokus na otpornost infrastrukture i sigurnost

„Mi smo u ranijim kongresima kao krucijalnu, kao osnovnu temu imali građevinu, izgradnju, neke tehničke aspekte. Na ovom kongresu se osjeća jedan pomak koji ide ka pojačavanju značaja uticaja klimatskih promjena na infrastrukturu i otpornosti infrastrukture na klimatske promjene“, rekla je Terzić.

Među važnim temama su i sigurnost, finansiranje i kašnjenja u izgradnji infrastrukture.

„Da vidimo gdje to mi griješimo, šta možemo naučiti, kako možemo bolje pripremiti naše infrastrukturne projekte. Dakle, rekla bih da je i, naravno, pitanje sigurnosti i mobilnosti“, navela je Terzić.

Posebno je izdvojila regionalnu povezanost i obaveze koje Bosna i Hercegovina ima u okviru proširene evropske transportne mreže.

Razmjena iskustava važna za struku

Na Kongresu učestvuju stručnjaci iz Bosne i Hercegovine, regije i Evrope, a Terzić ističe da su upravo iskustva učesnika prilika da se uvedu nova znanja i drugačiji načini razmišljanja.

„Značajan broj učesnika koji nam donesu svaki put nove aspekte, nešto novo što mi nismo znali“, kazala je.

Kao primjer navela je početke primjene kružnih tokova u Bosni i Hercegovini, kada je iskustvo kolege iz Holandije bilo značajno za domaće inženjere.

„Ovo su prilike da se i mi možda mali jedan pomak napravimo u razmišljanju kad čujemo nešto što možda nismo u svakodnevnom radu, jer svi smo mi pomalo zatvoreni“, rekla je Terzić.

Šta znači održivi transport?

Govoreći o održivim transportnim sistemima, Terzić je pojasnila da održivost podrazumijeva planiranje i izgradnju infrastrukture koja će trajati i imati što manji uticaj na okoliš i budućnost građana.

„Održivost generalno je, znači, ne gradim za danas, gradim da traje. Gradim da pravim što manje uticaja na okoliš, da pravim što manje uticaja na, odnosno da građaninu donesem što bolje, a da što manje utičem na njegovu budućnost“, objasnila je.

Dodala je da je riječ o širokoj temi koja obuhvata planiranje, implementaciju i korištenje projekata, kao i njihov uticaj na okoliš i klimatske promjene.

„I mi utičemo na klimatske promjene, ali i klimatske promjene utiču na infrastrukturu“, kazala je Terzić.

Konjic i Mostar-sjever među praktičnim primjerima

Jedna od tema razgovora bila je i saobraćajna situacija u Konjicu, posebno gužve na semaforu.

Terzić smatra da se problem ne može posmatrati samo kroz jedan semafor, već kroz širu sliku saobraćaja.

„Transport nikad nije uzak, da kažem, usko problem nije nastao na semaforu i neće se ni riješiti na semaforu“, navela je.

Kao jedno od rješenja istakla je izgradnju Koridora 5C, čime bi se tranzitni saobraćaj izmjestio iz Konjica. Govorila je i o planiranoj obilaznici, uz napomenu da je, prema njenom viđenju, riječ o veoma skupom projektu.

„Radi se o iznimno skupom, iznimno skupom projektu, sa puno mostova, tunela, velikih uzdužnih nagiba po dužini“, kazala je Terzić, dodajući da bi trebalo vidjeti koliko obilaznica ima opravdanosti u uslovima kada se izgradi Koridor 5C.

Kao još jednu važnu tačku izdvojila je Mostar-sjever, koji je opisala kao crnu tačku i sigurnosni problem.

„Od 2014. godine se rade projektna rješenja da se pokuša riješiti problem, dakle, tog uskog grla i problem sigurnosti istovremeno“, rekla je Terzić.

Prema njenim riječima, očekuje se raspisivanje tendera za izvođenje radova, a projekat bi trebao biti finansiran grantom Svjetske banke. Navela je i da projekat podrazumijeva kružni tok sa prolazom van nivoa iz Mostara za Sarajevo.

Finansiranje i priprema projekata među ključnim izazovima

Terzić je govorila i o finansiranju cestovne infrastrukture. Istakla je da budžeti ne mogu pokriti sve potrebe te da se za veće projekte moraju koristiti kreditna sredstva i drugi izvori finansiranja.

„Vi imate, na primjer, 2.000 kilometara magistralnih cesta u Bosni i Hercegovini. 2.000 problema. I onda morate vagati gdje nešto možete uraditi“, rekla je.

Prema njenim riječima, budžetska sredstva uglavnom se mogu koristiti za održavanje, hitne intervencije i manje rekonstrukcije, dok se za veće projekte mora razmišljati o kreditnim sredstvima.

Terzić je naglasila da međunarodne institucije daju značajna sredstva, grantove i tehničku pomoć, ali da je za njihovo korištenje potrebno kvalitetno pripremiti projekte.

„Problem je uvijek do nas, problem nije do drugih. Dakle, mi možemo dobiti kreditna sredstva ako je naš projekat, e sad smo, održiv, ako dokažemo mu ekonomsku opravdanost, dokažemo mu uticaj na okoliš da su pod kontrolom“, navela je.

Dodala je da se kod novih projekata posebno razmatraju uticaj na klimatske promjene, otpornost infrastrukture i sigurnost.

„Kad to sve dokažemo, mi dobijamo kredite po vrlo dobrim uslovima. Ali ako smo mi dovoljno ozbiljni, ako smo mi svoju zadaću uradili kako treba“, kazala je Terzić.

Kandidiramo što nismo spremni

Jedan od problema, prema njenim riječima, nastaje kada se projekti kandidiraju prije nego što su dovoljno pripremljeni.

„Kandidiramo što nismo spremni. Onda izgubimo vrijeme u pripremi. Implementacija kasni. I imamo te famozne kamate na upućena sredstva koje nas jako puno koštaju“, rekla je Terzić.

Bosanskohercegovački kongres o transportnoj infrastrukturi i transportu „Ceste“ upravo je prilika za razmjenu iskustava i razgovor o tome kako pripremiti i realizirati infrastrukturne projekte.

Ceste, infrastruktura, cestogradnja, sigurnost ostaju među važnim temama za bosanskohercegovačko društvo, uz sve veći fokus na klimatske promjene, otpornost infrastrukture, mobilnost i regionalnu povezanost.