Tribunal u Hagu već utvrdio da je Hrvatska kriva za rat u BiH

Današnja presuda hrvatskoj šestorci, Jadranku Prliću, Bruni Stojiću, Slobodanu Praljku, Milivoju Petkoviću, Valentinu Ćoriću i Berislavu Pušiću, posljednja je u historiji Tribunala u Hagu. Nakon nje, 21. decembra, ICTY će zatvoriti svoja vrata.

Istovremeno, bit će otvoreni svi arhivi ovog suda i analitičari i historičari počet će obiman i dalekosežan proces utvrđivanja svih činjenica.

Brojne presude

Iako Tribunal prestaje s radom, njegova zaostavština nastavit će puniti stupce novina i police s knjigama, te biti novo gorivo za raspirivanje strasti na području bivše Jugoslavije.

U prvostepenoj presudi Prliću i ostalima, između ostalog, označeno je da je Republika Hrvatska kriva za rat u Bosni i Hercegovini i da je tadašnje rukovodstvo, s Franjom Tuđmanom na čelu, imalo neskrivenu želju da BiH raskomada i da područja pod kontrolom HVO-a pripoji Hrvatskoj.

Ako je suditi prema presudama ICTY-a, to da je Hrvatska bila agresor na BiH bilo je neupitno za sudije Tribunala u Hagu. U pravosnažnoj presudi Tihomiru Blaškiću, naprimjer, međunarodni oružani sukob BiH i Hrvatske je neupitan, jer je „HVO u cijelosti bio potčinjen Hrvatskoj vojsci i Zagrebu“.

Slično je i u presudama Vinku Martinoviću Šteli i Mladenu Naletiliću Tuti, gdje je isto tako eksplicitno naveden međunarodni karakter sukoba te se ističe da njih dvojica „nisu proglašeni krivima za činjenicu da je sukob bio međunarodni, nego za krivična djela počinjena u kontekstu međunarodnog oružanog sukoba“.

Kontrola Zagreba

U presudama Dariju Kordiću i Mariju Čerkezu, ICTY je nedvosmisleno utvrdio da je „Hrvatska ostvarivala sveukupnu kontrolu nad HVO-om u relevantno vrijeme“.

- Na sličan način, Raspravno vijeće razumno je temeljilo svoje nalaze na pouzdanim dokazima da je Hrvatska rukovodila u planiranju, koordinaciji i organizaciji HVO-a i da je postojao međunarodni oružani sukob između Hrvatske i Bosne i Hercegovine – navedeno je u presudi Kordiću i Čerkezu.

Krivica Srbije bez krivice

Sudije ICTY-a u više su se navrata bavile i krivicom Srbije za rat u BiH. Karakter međunarodnog sukoba BiH i te države tretiran je u više presuda, od Duška Tadića do Župljanina i Stanišića.

U slučaju „Tadić“ sudije su presudile da je Srbija kriva za rat u BiH, u kojem je učestvovala. No, ni u toj, a ni u brojnim drugim pravosnažnim presudama, Hag nije tako eksplicitno osudio Srbiju za agresiju, kako je bio detaljan kada se radi o Hrvatskoj.

Veliko je pitanje kako je Srbiji to pošlo za rukom. I zašto?

Iz optužnice

- Udruženi zločinački poduhvat, kojem je cilj bio stvaranje hrvatskog entiteta

- Progoni na političkoj, rasnoj, vjerskoj osnovi u Prozoru, Gornjem Vakufu, Jablanici, Stupnom Dolu, Mostaru, Čapljini, Ljubuškom, Varešu i Stocu

- Ubistvo

- Silovanje

- Deportacije

- Prisilno premještanje

- Zarobljavanje civila

- Zatvaranje

- Zločini protiv čovječnosti

- Napad na civile