Najčešći uzroci bakterijskih gastroenteritisa su salmonele, a u manjem broju i Staphylococcus aureus, kažu ljekari

Sa tropskim vrućinama i ekstremnom temperaturom dolazi do trovanja zagađenom hranom, pa su brojni građani tražili ljekarsku pomoć usljed bakterijskih crijevnih infekcija. Ovo nam je u razgovoru za Oslobođenje potvrdila i specijalista urgentne medicine Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo dr. Rijada Blažević, upozoravajući da su ove infekcije među najčešćim bolestima u ljetnom periodu.

Pogodan milje

Visoke temperature najčešće predstavljaju pogodan milje za razmnožavanje bakterija u hrani. U nekoj se, opet, razmnožavaju u velikom broju. U hrani na mliječnoj bazi, u kremastim kolačima, koja nije dovoljno termički obrađena, poput jaja, zatim šlaga, nedovoljno opranog voća i povrća, pilećeg, odnosno mljevenog mesa.

- Osnovni uzrok kontaminacije namirnica jeste neadekvatna lična higijena, a onda i higijenska i termička obrada takve hrane i njeno neadekvatno skladištenje. Najčešći uzroci ovih bakterijskih gastroenteritisa su salmonele. Također, u manjem broju i Staphylococcus aureus. Virusne infekcije koje uzrokuju gastroenteritis su rjeđe ljeti. Od virusa mogu biti prisutni norovirusi kod djece, adenovirusi i rotavirusi, kazuje dr. Blažević, ukazujući na simptome kao što su profuzni proljev, povraćanje, bolovi u trbuhu, povišena temperatura, slabost i malaksalost.

Naglašava da je veoma bitno ovakve simptome na vrijeme liječiti kod male djece, jer mogu brzo dehidrirati.

- U osnovi terapije jeste nadoknada tekućine i minerala, elektrolita. To su voda, nezaslađeni čajevi, razblažene umjetne supe, te laganija hrana koja ne oštećuje sluznicu crijeva, kao što su prepečen hljeb, riža, kuhano voće, povrće, pečene jabuke, mrkva. Masnu, tešku, prženu, slatku hranu treba izbjegavati, kao i mliječne proizvode, osim probiotika, savjetuje dr. Blažević, te upozorava da se, ukoliko osoba ne može nadoknaditi tečnost na usta, treba javiti u zdravstvenu ustanovu, gdje će primiti infuziju.

Kvarljive namirnice

Kako bi se smanjio rizik od trovanja hranom, iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica preporučuju, kako za Oslobođenje kaže menadžer kvaliteta mr. Benjamin Čaušević, inžinjer prehrambene tehnologije, da se ne ostavljaju kvarljive namirnice na sobnoj temperaturi duže od dva sata. Ako je temperatura iznad 30 stepeni Celzijusa, vrijeme se skraćuje na sat, upozorava Čaušević.