U organizaciji UNHCR-a u Bihaću je danas prezentiran Izvještaj o procjeni stanja Zaštite i integracije tražilaca azila i osoba, kojima je dodijeljen status međunarodne zaštite u BiH.

UNHCR, Agencija UN-a za izbjeglice, provela je seriju diskusija fokus grupa sa tražiteljima azila, priznatim izbjeglicama i osobama kojima je odobren status zaštite širom Bosne i Hercegovine, kako bi identifikovala njihove glavne probleme i ključne preporuke koje se tiču zaštite i integracije. Procjena kroz aktivno učešće i doprinos, redovni dio UNHCR-ovog programa, pruža priliku UNHCR-u i drugima, da procijene postojeće humanitarne programe i prilagode buduće inicijative u skladu sa povratnim informacijama od izbjeglica. U sklopu ove participativne procjene je konsultovano ukupno 129 žena, djevojčica, dječaka i muškaraca u Sarajevskom, Tuzlanskom i Unsko-sanskom kantonu.

„Ovaj izvještaj je na neki način jedinstven, jer smo za njegovu izradu uključili mišljenja tražitelja azila i osoba, koje su pod međunarodnom zaštitom, odnosno osoba, koje su izbjeglice. Bilo je ključno da ih uključimo, jer na osnovu njihovih preporuka, mi ćemo izraditi programe i aktivnosti , koje će direktno uticati na njihove živote. Također je bitno da smo u ovom procesu, obratili pažnju na dobne, spolne i druge različitosti“, rekla je Lucie Gagne, predstavnica UNHCR-a u BiH.

Članovi fokus grupa, koji su učestvovali u ovom istraživanju, identificirali su osnovne probleme s kojima se suočavaju. Tako su tražitelji azila i izbjeglice prijavili da većina institucija ne priznaje njihove dokumente, zbog čega nisu mogli otvoriti bankovne račune, prijaviti se kod službi za zapošljavanje i dobiti posao. Dužina trajanja postupka azila je najveća prepreka za mnoge da podnesu zahtjev za azil ili da smatraju BiH trajnim rješenjem. Većina ljudi nije imala informacije o azilu, UNHCR-u i partnerima, ili njihovom pravnom statusu u BiH. Mnogi tražitelji azila i izbjeglice izrazili su zabrinutost za sigurnost u privremenim prihvatnim centrima. LGBTQ izbjeglice i tražitelji azila izloženi su povećanom riziku od nasilja i eksploatacije. Napokon, vrlo mali broj tražitelja azila i osoba pod međunarodnom zaštitom prvobitno je namjeravao ostati u Bosni i Hercegovini, ali su se predomislili nakon uzastopnih neuspjelih pokušaja da nastave dalje ili nakon što su se suočili sa drugim poteškoćama.