Sud u Cazinu donio je prvostepenu presudu kojom je profesoricu iz Tuzle osudio na kaznu zatvora od jedne godine zbog krivičnog djela krivotvorenje službene isprave

Kantonalno tužilaštvo USK-a je u augustu 2025. godine profesoricu iz Tuzle Nerminu Hadžigrahić optužilo da je, u svojstvu predavača više nastavnih predmeta i studijskog programa “Sestrinstvo” na Visokoj međunarodnoj školi Cazin, svojim potpisom ovjerila poslovne isprave s neistinitim sadržajem.

Suđenje traje

- Kao profesorica odgovorna za provođenje nastavnog procesa i ocjenjivanje studenata, svojim potpisom ovjerila je prijave za polaganje ispita i spiskove studenata završnih ispita iz više predmeta na navedenom studijskom programu iako je bila svjesna da su u tim ispravama evidentirani neistiniti podaci. U prijavama i spiskovima bilo je navedeno da je više studenata pristupilo polaganju različitih ispita i položilo ih iako isti studenti nisu pristupili niti položili takve ispite, naveli su iz Tužilaštva prošle sedmice.

Djelo je počinjeno od 2017. do 2019. godine, a radi se o Visokoj međunarodnoj školi Cazin koja je zajedno sa Centrom za obrazovanje odraslih Vita plus 2019. godine bila obuhvaćena istragom u predmetu Pero, a čiji je osnivač Admir Hadžipašić zajedno sa profesorom Goranom Lalovićem optužen kao organizator kriminalne grupe.

Suđenje se još vodi te je u fazi iznošenja odbrane, saznajemo od našeg izvora, kao i to da je postupanje profesorice Hadžigrahić bilo obuhvaćeno drugim predmetom.

- Kad presuda bude pravosnažna, materijalni dokazi se mogu uzeti u glavni predmet, a može se pozvati i ona kao svjedok. Međutim, ostaje da se vidi šta je sa drugih dvadesetak predavača koji su bili angažovani i jesu li svi radili isto, kazao nam je naš izvor.

Novinarka Anisa Mahmutović, koja je nakon afere Evropskog univerziteta Kallos inicirala saslušanja pred Parlamentarnom skupštinom BiH, također smatra da nikad nije u pitanju samo jedan profesor, već cijeli sistem rada.

Političko zaleđe

Ipak, predmeti protiv profesora se mnogo brže završavaju osuđujućim presudama nego što je to slučaj sa institucijama koje suđenja zavlače u nedogled.

- Njihov uticaj je mnogo manji nego vlasnika univerziteta koji imaju političku pozadinu i podršku Agencije za visoko obrazovanje BiH. Na takvim ustanovama su radili bivši tužitelji, sudije, policajci... Ne možemo očekivati da takvi ljudi procesuiraju sami sebe. U takvim aferama profesori će prvi stradati i urušiće sebi kredibilitet. Hadžigrahić je bila dobar profesor i ljekar, ugledan rektor, ali je ovim angažmanom bačena mrlja na njenu karijeru, priča Mahmutović.

Tako su osuđeni ranije, u raznim predmetima, profesor Vojislav Škrbić koji je potpisao sporazum o priznanju krivice sa Tužilaštvom BiH, za profesora Vladimira Stojanovića sporazum je odbačen, a profesori Mirko Tufegdžija i Vaso Pajić osuđeni su na jedinstvenu kaznu zatvora od dvije godine – uslovno.